TAJNA ZAVJETNOG KOVČEGA

Na stupu koji se nalazi na vratima katedrale u Chartresu postoji rezbarija koja prikazuje Kovčeg Saveza ili Zavjetni kovčeg, zapravo prema Bibliji drvena škrinja sa dvije kamene ploče koju je napravio Mojsije od drveta akacije na Sinajskoj gori negdje 1250. godine prije Krista po naputcima i uputama Boga osobno. Ta škrinja je izvana i iznutra obložena čistim zlatom te je Mojsije u nju navodno spremio one dvije kamene ploče sa Deset zapovijedi. Na vrhu škrinje nalaze se dva kerubina, a s obje strane zlatni kolutovi kuda se provlače motke kako bi se lakše kovčeg nosio pustinjom tijekom lutanja Izraelaca. U Bibliji je ta škrinja opisana kao znak Božje prisutnosti na zemlji, a očito nije sadržavala samo kamene ploče već i božansku energiju koja se širila iz nje. Jedno kratko vrijeme kovčeg je bio u posjedu Filistejaca, međutim prema legendi ubrzo su bili izloženi raznim bolestima, pa su je ponovno preuzeli Izraelci te konačno kralj David kovčeg donosi u Jeruzalem, a godine 955. prije Krista kralj Solomon smješta relikviju u prostoriju koja je nazvana Najsvetije svetište, zapravo u prvi Hram sagrađen na planini Moriah, stoljećima prije nego što su Rimljani osvojili grad. Tamo je kovčeg pomno sakriven kako bi bio zaštićen od bilo koje vojske što su razarale Jeruzalem.

Mnogi su kroz povijest pokušali pronaći taj tajanstveni Kovčeg Saveza, među njima i templari, članovi skupine Rex Deus, koji su kao predvodnika ekspedicije koja će Zavjetni kovčeg vratiti u Europu izabrali Huga de Payensa, pripadnika iste te skupine. Prema legendi nekih ezoteričnih krugova pretpostavljalo se kako je Kovčeg Saveza bio skriven negdje duboko ispod kripte katedrale u gradu Chartresu, a i ostale predaje i legende govore o pronalasku velikoga broja zapisa koji potječu iz onog starog Jeruzalemskog hrama kao i mnoge obredne predmete. Jedan od njih bio je i takozvani Bakreni svitak, dio  onih pronađenih u egipatskom Kumranu i nazvanih Svici s Mrtvog mora. Oni indirektno vode prema zaključku o postojanju nekog tajnog znanja koje se prenosilo naraštajima, dakle  potomcima članova obitelji Rex Deus.

Nakon mnogo godina taj je Bakreni svitak konačno objašnjen na Sveučilištu u Manchesteru i ustanovljeno je kako sadrži popis gdje su skriveni predmeti, obredni i neprocjenjivo vrijedni. Vjerovalo se kako bi se na taj način moglo doći do blaga iz Jeruzalemskog hrama, međutim nađeni su samo dokazi koji su upućivali na templare i njihova iskapanja datirana u XII. stoljeće.

Ipak, postoji još nekoliko legendi koje prate put Kovčega Saveza, a jedna od njih govori kako je škrinja nestala neposredno prije uništenja Hrama dok druga sugerira kako ju je ukrao sin Solomona i kraljice Sabe, Menelk i odnio je u Etiopiju. Postoji i verzija prema kojoj je, nakon što su 587. godine prije Krista Babilonci u potpunosti razorili hram,  kovčeg sakrio prorok Jeremija, a ni mogućnost da je potpuno uništen nije isključena. Što god se dogodilo, Zavjetni kovčeg ili Kovčeg Saveza je nestao i njegova je sudbina ostala tajnom kao što je tajanstven ostao i sam kovčeg.

(8296)